Onda znaš kako stvari stoje

Krajem ovog mjeseca izlazi u Nizozemskoj prijevod romana ‘Onda znaš kako stvari stoje’ hrvatske spisateljice, novinarke, kolumnistice i izdavačice Tajane Obradović.

Na stražnjoj strani korica izvornog izdanja iz 2013. godine između ostalog piše:

Ovaj triler usisava te poput vakuuma oko crne jame i ne dopušta ti da se izbaviš iz ruku Korporacije. Uz Veroniku, glavni lik romana patite, strepite i suosjećate. (…) Brza radnja u rafalnom kolopletu likova u kojima se mnogi od nas prepoznaju. Velike firme melju svoje male uposlenike. Može li im se suprostaviti?

Kada sam ga pred par godina prvi puta pročitala (važno je vratiti se svom prvom dojmu, jer proces prevađanja podrazumijeva mnoga nova tehnička čitanja teksta na izvornom i na ciljnom jeziku), kada sam ga, dakle, prvi puta pročitala oduševio me vrtoglavo napisan triler s radnjom smještenom u moćnu ali sumnjivu hrvatsku Korporaciju koja se bavi osiguranjima.

Prošla vremena?

Vrlo slikovito su opisani radni odnosi u rano kapitalističkom sistemu, pravo jačega i moći obiteljskih veza, podlost i (naoko) nepravedna borba jedne mlade žene protiv svega toga. Osobno me se dojmilo i odsustvo bilo kakvog poštovanja samih zaposlenika i njihove privatnosti. Možda pomalo naivno – jer smo se nakon Me too skandala mogli uvjeriti da je nasilje nad “podređenima” nažalost vrlo uobičajena i raširena pojava – vjerovala sam da bi nizozemski čitatelji ovaj roman mogli doživjeti kao sjećanje na davno prošla vremena. Puno toga se u međuvremenu promijenilo, ali mi smo ispunili prošlogodišnje obećanje (ovdje). Knjiga je prevedena, u suradnji s autoricom ažurirana i pred objavljivanjem.

O autorici

Tajana Obradović rođena je 1971. u Zagrebu. Diplomirala je 1995. na studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Bila je uspješna atletičarka i dugogodišnja novinarka, kolumnistica, urednica i članica uredništava u časopisima, knjigama i publikacijama sportske tematike. Do 2004. bila je zamjenica generalnog direktora za sektor nakladništva u Zri-športu d.o.o, a danas je urednica i programska direktorica u nakladničkoj kući Funditus. Članica je i komisije Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora za informiranje i izdavačku djelatnost.

Od 2011. proza joj se objavljuje u tiskovinama, književnom časopisu “Tema” i na Trećem programu Hrvatskog radija. Objavila je i tri romana.

Bibliografija:
– Cybersex – Čarobna šuma, roman, Funditus, Zagreb, 2011.
– Onda znaš kako stvari stoje, roman, Funditus, Zagreb, 2013.
– Akustika tišine, roman, Funditus, Zagreb, 2017. 

KLIN-ovo izdanje

Nizozemsko izdanje izrađeno je zajedno sa stručnjacima s kojima već dulje radimo. Moj prijevod je lektorirao i uredio jedan od naših stalnih suradnika, nizozemski lingvist Alexander Ziegler. Naslovnicu i ilustracije oblikovala je hrvatska grafička dizajnerica Alira Hrabar Oremović. Knjige se tiskaju u Nizozemskoj (ovdje), a marketing je u rukama specijalizirane agencije HT-C. Na potporama zahvaljujemo Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Tajana Obradović: Dan weet je wel hoe het zit (Harakiri op zijn Balkans), ISBN 978942160188, 218 stranica, s ilustracijama, cijena € 22,50

Opširniji podaci na nizozemskom su ovdje.

Prilozi KLIN-ovih prijatelja

Nedavno sam primila obavijesti od prijatelja KLIN-a koje je vrijedno spomenuti i preporučiti:

Veleposlanik u Zagrebu 1994-1998

Prvi nizozemski veleposlanik u Zagrebu, Joop Scheffers, objavio je 1999. godine knjigu sa svojim iskustvima tijekom navedenog mandata. Godinu dana kasnije izašao je i hrvatski prijevod, a ovih dana nizozemska je knjiga ponovo izdana (najava ispod).

Croatia: Past, Present and Future Perspectives

Uskoro izlazi pozamašna knjiga hrvatskog književnika i profesora na Medicinskom fakultetu Matka Marušića. Najava je ovdje.

Intervju prevoditelja s piscem

Prevoditelj s nizozemskog na hrvatski i jezikoslovac Radovan Lutz Lučić (na slici ispod desno) intervjuirao je nizozemskog književnika Ilju Leonarda Pfeijffera za vRIsak.

Pogledajte ovdje: https://youtu.be/gdQ20S2oVoE

Vrijeme neizvjesnosti

Prošli blog na ovim stranicama, od 1. siječnja 2020., djeluje kao da je iz nekog drugog svijeta. Bilo je važnih planova za prvih pola godine dok Hrvatska predsjeda EU, za daljnju promidžbu hrvatske književnosti u Nizozemskoj, a možda i u Belgiji. Bilo je poleta i izvjesne bezbrižnosti u usporedbi s onim što je usljedilo. U međuvremenu smo se našli u dubokoj neizvjesnosti o tome kako dalje, tko dalje, kada će se izaći iz sadašnjeg stanja čekanja i u kakvom svijetu će se naš rad nastaviti. Pišem iz Nizozemske u kojoj je problem ‘samo’ Corona virus i u kojoj nije bilo potresa kao nedavno u Zagrebu i okolici.

Svejedno je i ovdje život na neki način stao, izravni kontakti među ljudima svode se na minimum i zabranjeno je sastajanje grupa barem do 1. lipnja. Planirane prezentacije knjiga također su postale neizvjesne, kao i novi termini.

Novo KLIN-ovo izdanje

Srećom, neki se poslovi unatoč nesklonim okolnostima ipak nastavljaju. S ponosom javljam da je od pred par dana u Nizozemskoj i flamanskom dijelu Belgije svima dostupna naša nova knjiga: Četiri priče i jedna komedija, izbor djela iz opusa Mire Gavrana.

Najprevođeniji hrvatski književnik i dramski pisac, Miro Gavran, obilježio je lani četrdeset godina književnog rada. Njegov hrvatski izdavač Mozaik knjiga objavio je tom prilikom Priče o samoći koje su me inspirirale za sličnu knjigu na nizozemskom. Iz Gavranovog stvaralaštva sam izabrala četiri kratke priče koje po tematici i vremenskom rasponu daju dobar uvid u specifičnosti njegovog pisanja i za nizozemske i flamanske čitatelje zorno ilustriraju o koliko vrsnom književniku se radi. To su:

Tomislav napušta Zagreb (1987)

Spašavanje medvjeda (1993)

Hrvatski disident (2010)

Ili žena ili sin (2017)

i komedija Lutka (2012) koja je 2018. imala premijeru u Nizozemskoj.

Autor većine prevednih tekstova sam ja, Sanja Kregar, a na ovom izdanju su surađivali Emma Kosanović (prijevod priče Tomislav napušta Zagreb), Hedda Maria Post (predgovor i uređenje teksta), Diane Boonstra (korektor) i Alira Hrabar Oremović (grafičko oblikovanje i ilustracije). Knjiga ima 194 stranice i tiskana je u Nizozemskoj, a potporu za ostvarivanje projekta primili smo od Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Promidžba knjige ide uobičajenim kanalima, s izuzetkom odgođenog posjeta Mire i Mladene Gavran Amsterdamu i Haagu koji je bio planiran za 25.-28. svibnja.

A dalje?

Svi se nadamo uskoro biti u mogućnosti nešto doznati ili reći o tome kako dalje. Pri KLIN-u je za sada jedino izvjesno da se u izolaciji može raditi na novim prijevodima, o čemu nastavljam drugom prilikom.

Novi blog je izradila Alira Hrabar Oremović

Osvrt na 2019.

Upravo smo ispratili 2019. godinu, pa evo kratkog pregleda naših najvažnijih aktivnosti u prethodnih 365 dana:

Nove knjige

U prvim mjesecima 2019. izdali smo dvije nove knjige. O prvoj, dva romana Ivice Prtenjače, pisali smo u našem proljetnom biltenu (ovdje). Ubrzo su uslijedile lijepe recenzije i komplimenti za opremu i izradu knjige, a o naslovnici Alire Hrabar Oremović pisale su i dnevne novine De Volkskrant.

Nedugo za ovom knjigom izašla je knjiga za djecu ‘Nuru n’Zuri ili Lavov povratak’ poznatog književnika Ludwiga Bauera i nagrađivane ilustratorice Marsele Hajdinjak u prijevodu Nade Šunjić. I o ovom izdanju smo pisali u proljetnom biltenu. Uz vrlo povoljne recenzije piscu komplimente su dobili kako ilustratorica tako i izdavač za izvrsnu opremu i kvalitetnu izradu knjige.

U prosincu smo objavili smo roman ‘Dublja strana zaljeva, treći slučaj istražitelja BanićaGorana Tribusona u mojem prijevodu. Prema nekim čitateljima radi se o najboljem Tribusonovom krimiću koji je do sada preveden na nizozemski. Korice su rad Alire Hrabar Oremović. Nestrpljivo očekujemo prve recenzije.

Osim tri tiskane knjige, u lipnju smo objavili e-knjigu s kratkom apsurdističkom pričom Mire Gavrana ‘Tomislav napušta Zagreb’ iz 1982. godine koja je 1989. objavljena u zbirci ‘Mali neobični ljudi‘. Priču je tijekom studija mastera književnog prevođenja na Amsterdamskom sveučilištu prevela Emma Kosanović. U međuvremenu Emma je diplomirala na prijevodu dijela romana ‘Susjed‘ hrvatske književnice Marine Vujčić.

Događanja i druženja

U 2019. godini smo u nekoliko navrata bili u medijima:

  • Dva romana Ivice Prtenjače ‘Dobro je lijepo je i Brdo’ bila su preporučena od uredništva Boekenkrant, novina za knjižare, a naslovnica se našla u dnevnim novinama Volkskrant.
  • Branimir Farkaš intervjuirao me je u Amsterdamu za HRT (ovdje).
  • Gostovala sam pred ljeto u regionalnom Radio Noord Hollandu u promotivnom razgovoru o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji.

Bilo je druženja koja smo morali otkazati, ali smo u prosincu organizirali domjenak za pretplatnike i suradnike KLIN-a u Amsterdamu.

Novi suradnici KLIN-a

Prošle smo godine proširili i učvrstili krug ljudi s kojima surađujemo:

Hrvatica u Nizozemskoj Nada Šunjić već je češće navođena kao prevoditeljica dječjih knjiga na nizozemski. Izdanje ‘Kapljice i kamena’ Damira Lackovića i Trpimira Vedriša nastalo je na njezinu inicijativu. Uspješnu suradnju s Nadom ne samo da nastavljamo nego smo je i proširili: u travnju 2019. pristupila je upravi Zaklade KLIN u kojoj radi na održavanju odnosa sa hrvatskim institucijama i promidžbi dječjih knjiga u Nizozemskoj.

Istovremeno s Nadom Šunjić, upravi Zaklade KLIN pridružio se i Bert Janssens, osnivač i sadašnji urednik nizozemske humanističke radio i TV stanice Human. Bert savjetuje Zakladu KLIN o odnosima s javnošću i o pozicioniranju unutar sektora kulture.

Tijekom 2019. godine iz uprave zaklade istupila je Felicia Greven. Nedavno ju je zamijenio ekonomist Raphie Hayat. Felicia je bila rizničar od osnivanja zaklade KLIN 2015. godine. Nakon najnovije prinove odlučila je – razumljivo – više vremena posvetiti obitelji.

Spomenuli smo već suradnju s mladom prevoditeljicom Emmom Kosanović. Također surađujemo s poznatim i nagrađivanim prevoditeljem s više jezika među kojima i sa hrvatskog na nizozemski, Roelom Schuytom. U ulozi gosta na KLIN-ovom portalu, Roel je početkom 2019. godine recenzirao roman ‘Šoferi‘ Ludwiga Bauera (ovdje je tekst na nizozemskom). I, kada smo već kod nizozemskog jezika: od ove godine surađujemo s talentiranom urednicom Diane Boonstra koja se u međuvremenu specijalizirala za prijevode Mire Gavrana.

Ukratko predstavljeno Nizozemcima

Na KLIN-ovom portalu imamo rubriku ‘Pročitali smo za vas‘ u kojoj objavljujemo recenzije proznih djela hrvatskih književnika koja još nisu prevedena. Prošle smo godine tako predstavili:

  • Ludwiga Bauera i njegov roman ‘Šoferi’
  • Ratka Cvetnića i njegov roman ‘Blato u dvorištu’
  • Julijanu Adamović i njezin roman ‘Divlje guske’
  • Miro Gavran: Priče o samoći
  • Tajana Obradović: ‘Onda znaš kako stvari stoje’ i ‘Akustika tišine’

Planovi za 2020.

Prvih šest mjeseci 2020. godine izuzetno je važno za daljnje predstavljanje Hrvatske u Europi. U tom razdoblju planiramo više reklamnih kampanja, dva posjeta i izdavanje jedne nove knjige. Knjiga će sadržavati nekoliko priča i jednu komediju Mire Gavrana, a posjetit će nas Miro i Mladena Gavran u svrhu prezentacije nove knjige, te Lujo Bauer i Marsela Hajdinjak u svrhu prezentacije dječje knjige Nuru n’Zuri. Pripreme su naravno već u toku, naročito u Hrvatskoj školi u Rotterdamu i Haagu čiji učenici će izvesti igrokaz Nuru.

U drugom dijelu godine planiramo izdavanje romana ‘Onda znaš kako stvari stoje’ Tajane Obradović.

Svim prijateljima i čitateljima želimo sretnu i uspješnu 2020. godinu.

O troje hrvatskih književnika

Ivica Prtenjača

KLIN-ova najnovija knjiga u Nizozemskoj sadrži prva dva romana Ivice Prtenjače: Dobro je, lijepo je (iz 2006.) i Brdo (iz 2014.), u prijevodu Het is goed, het is mooi i De berg.

Popularnog i talentiranog pjesnika, pisca i voditelja radio emisija Ivicu Prtenjaču u Hrvatskoj ne treba posebno predstavljati. Za prve korake na nizozemskoj književnoj sceni odabrali smo spomenuta dva romana koji daju izvrstan uvid u prozni stil i razvoj Prtenjače kao pisca.

Već u Dobro je, lijepo je očito je i jezično umijeće i lakoća pripovijedanja toliko specifični za ovog autora. Naziru se i osebujnosti koje se dalje razvijaju u Brdu: prelijepo ispripovijedani, intimni, melankolični sadržaji o usamljenosti, osobnom razvoju u neočekivanim smjerovima i ukorijenjenom životnom optimizmu. Prvi Prtenjačin roman po tonu je nježniji, a po strukturi klasičniji od nagrađivanog drugog. U Brdu je bezimeni glavni junak, u kojem je teško ne prepoznati Ivicu iz Dobro je, lijepo je, muževniji i odlučniji. Po obliku je Brdo slobodnije napisano, po raspoloženju bliže transcendenciji. Slutite već: teško se odlučiti između ova dva izuzetno privlačna djela. Naša preporuka: pročitajte oba, a u nastavku i Prtenjičin treći roman, Tiho rušenje, iz 2018. Učinite to svakako prije nego se prema Brdu snimi film, snimanje kojeg bi trebalo početi ovog ljeta. Nemamo, naravno, ništa protiv ekranizacija romana, naprotiv. Međutim, opće je poznato da se čitanjem prije gledanja stvaraju vlastite asocijacije i interpretacije dotičnog djela, a upravo u tome je Brdo snažan tekst koji obogaćuje čitatelje.

U međuvremenu u Nizozemskoj nestrpljivo očekujemo prve recenzije. Knjiga je već preporučena knjižarama u ožujskom broju Boekenkranta, utjecajnog nizozemskog stručnog mjesečnika.

  • Ivica Prtenjača: Het is goed, het is mooi en De berg
  • Prijevod na nizozemski: Sanja Kregar
  • Korektura/uređenje teksta Het is goed, het is mooi: Alexander Ziegler
  • Korektura/uređenje teksta De berg: Hedda Maria Post
  • Grafičko oblikovanje: Alira Hrabar Oremović
  • Tisak: Tiskara Zelina
  • Izdavač: KLIN, Amsterdam, 2019
  • tvrdi uvez, 232 stranice, ISBN 978-94-92160-14-0, cijena € 24,50
  • Izdavanje ove knjige omogućeno je potporama Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na kojima i ovom prilikom zahvaljujemo
  • Knjigu se može nabaviti putem svih uobičajenih prodajnih kanala u Nizozemskoj i Belgiji i u KLIN-ovom webshopu

Ludwig Bauer


Iz upečatljivog opusa ovog izvrsnog, produktivnog i nagrađivanog hrvatskog književnika izdali smo 2017. godine prijevod romana Partitura za Čarobnu frulu, 2013. godine odlomak iz romana Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, a za ovu godinu pripremamo dječju knjigu NURU N’ ZURI (ili Povratak lava).

Partitura za Čarobnu frulu, u prijevodu De partituur voor De toverfluit dobila je nekoliko hvalevrijednih recenzija, proglašena je najljepšom knjigom prosinca 2017. na književnoj platformi Hebban.nl, te je uvrštena među najbolje knjige 2017. godine na književnom weblogu Tzum.

Epitet najljepše knjige odnosi se kako na sadržaj tako i na grafičku opremu knjige. Korice je izradila grafička dizajnerica i ilustratorica Marsela Hajdinjak, dobitnica više nagrada za ilustracije dječjih knjiga, a svojom su osebujnošću izazvale mnoštvo reakcija koje su se uglavnom poklapale s reakcijama na knjigu. Možda bi ih se najbolje moglo opisati kao: lijepo, maštovito, ali pomalo čudno, viđeno pod neobičnim kutem. Ako se prisjetite da roman opisuje živote izbjeglica i migranata u devedesetim godinama prošlog stoljeća u Beču, onda ćete shvatiti da se ljepota i privlačnost mogu odnositi na kvalitetu teksta i grafičkog rješenja, ali ne i na temu koja je prije svega bolna te kod čitatelja izaziva osjećaj otuđenja.

Gdje ima dima…

Recenzent spomenutog Tzuma, Johannes van der Sluis, napisao je da je čitajući Partituru doživljavao slične emocije kao i pri čitanju Coetzeeovih romana. John Maxwell Coetzee je, kao što znate, južnoafrički pisac upečatljivih, nadasve uznemirujućih romana o nemilosrdnom, sirovom rasizmu. Coetzee je i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2003. godine. Zanimljiva je van der Sluisova tvrdnja da se u oba slučaja radi o ‘piscima koji ne osuđuju nego pobuđuju čitatelje na dublje razmišljanje o izvjesnim društvenim tragedijama svog vremena’.

Navedena recenzija nije prvo spominjanje Ludwiga Bauera u vezi s Nobelovom nagradom. Još 2013. godine objavljen je članak Lidije Dujić u stručnom časopisu World literature studies iz kojeg citiram:

Croatian literary critics and historians describe Bauer as an (…)  unparalleled storyteller in the local context, a novelist whose works possess a rare combination – the potential of a bestseller and an expert but not tiresome approach to serious topics – and are at the very forefront of domestic prose production, a master of the most refined style of expression, a possible Nobel Prize winner.

Vidjet ćemo kamo to vodi, ali je već sada jasno da u Luji Baueru imamo književnika svjetskog formata u našoj sredini.

Tajana Obradović

Poznajete li izdavačku kuću Funditus? Osnivačica i vlasnica je spisateljica i novinarka Tajana Obradović.

Tajana je do sada objavila tri vlastita romana i dvadesetak romana manje i više poznatih hrvatskih pisaca kao što su Robert Nezirović, Suzana Bosnić, Ljerka Car-Matutinović, Nikša Sviličić i drugi.

U književnim časopisima publicira od 2011. godine, kada joj je izašao i prvi roman pod naslovom Cybersex – čarobna šuma. 2013. uslijedio je Onda znaš kako stvari stoje, a 2017. Akustika tišine.

Onda znaš kako stvari stoje je triler o obiteljskoj firmi u ranoj fazi kapitalizma

Zahvaljujući obiteljskim vezama može se zaposliti, ali ne nužno i opstati u osiguravajućem društvu ili Korporaciji, kako se spomenuti osinjak u romanu naziva. Spletkarenje, podvaljivanje, prijevare i kršenje svih zamislivih radnih i osobnih prava svakodnevne su pojave, a naročito za crnu ovcu (ili patku, vidi naslovnicu) koja se odbija uključiti u nemuštu masu. Stilom pisanja i dinamikom roman podsjeća na trilere Johna Grishama, a psihološka dubina u prikazivanju glavnog lika Veronike Babić najavljuje smjer u kojem će se Obradović kao spisateljica razvijati. Prijevod ovog romana je u pripremi.


U Akustici tišine, romanu iz 2017. godine, susrećemo ženu koja je posustala pod pritiskom okoline i dospjela na psihijatrijski odjel zatvorenog tipa. Polazište zbivanja unutrašnja su proživljavanja i sjećanja glavnog lika po imenu Nora (!). Uhvaćena u mrežu krivih dijagnoza, medikacije i sveprisutnih međusobnih obračuna, kako u obitelji, tako i na bivšem poslu i u bolnici u kojoj boravi, Nora pokazuje zavidnu žilavost i vitalnost. Predivno napisano, naročito ako se volite bez straha i rezerve prepustiti tekstu i njegovim lutanjima.

O drugim KLIN-ovim ovogodišnjim aktivnostima – a ima ih podosta – javit ćemo ubrzo u sljedećem blogu.

Druženja u tuđini

Hrvatska je sve prisutnija u nizozemskim zbivanjima. Od našeg zadnjeg javljanja, u srpnju, bilo nas je opet u medijima i u književnoj stvarnosti. 

Recenzije

U kolovozu, renomirane dnevne novine Trouw (tiraža oko 88.000) posvetile su dio subotnjeg izdanja našoj zemlji i par stranica našoj književnosti. Dva KLIN-ova izdanja, Zavirivanje Gorana Tribusona i Kafkin prijatelj Mire Gavrana doživjela su iscrpne, dobre recenzije i (privremeni) skok u prodaji na razine koje inače samo želimo.

“Hrvat Miro Gavran poigrava se činjenicama i fikcijom u kratkom romanu o Franzu Kafki”

Gotovo istovremeno objavljen je na Youtube kratki prikaz nizozemske izvedbe Gavranove Lutke. Pogledajte film na dnu stranice.

Porast interesa za Tribusonovog inspektora Banića polako ali sigurno vodi prema izdavanju Dublje strane zaljeva, trećeg romana iz serije negdje tijekom sljedeće godine.

“Naročito je zanimljiva Tribusonova slika Zagreba u osamdesetim godinama”

Isti mjesec objavljena je i lijepa recenzija Kapljice i kamena na platformi za nizozemske knjižnice. Zapaženo je da su i tekstovi i ilustracije izrađeni s puno ljubavi za male čitatelje i za krški krajolik. Knjiga se preporuča kao dobrodošla za mlade istraživače i kao primjer za snagu jedne jedine kapljice.


U Rotterdamskoj knjižnici

U subotu 10. studenog održali smo u suradnji sa Hrvatskom školom u Rotterdamu i Haagu prezentaciju dvije knjige za djecu i mlade: Kapljica i kamen Damira Lackovića i Trpimira Vedriša i One misle da smo male Julijane Matanović i Anke Dorić.

Sastali smo se u ugodnoj čitaonici središnje rotterdamske knjižnice za dvosatni program u prisustvu nastavnica, roditelja i obitelji učenika i uobičajenih subotnjih posjetitelja.

Nakon pozdravne riječi domaćina knjižnice, u kojoj se već dulje zalažu za višejezičnost mnogih doseljenika, i Helene Majetić u ime Hrvatskog Veleposlanstva u Nizozemskoj (ovdje je priopćenje Veleposlanstva o događaju), prevoditeljica ove knjige i pokretač projekta Nada Šunjić ispričala je djeci o skrivenim krškim ljepotama hrvatskog krajolika. Program je bio dvojezičan. Učenici Hrvatske škole čitali su izvatke iz knjige na hrvatskom i nizozemskom i pokazali ne samo dobro znanje oba jezika, već i naklonost igrokaznom čitanju koje su vježbali sa nastavnicama Ankicom Šuman i Snježanom Đerek.

Drugi dio programa bio je posvećen romanu za mlade One misle da smo male. Nakon mojeg uvoda u specifičnost ove knjige u kojoj su sjedinjeni književni i zdravstveno-odgojni aspekti, stariji učenici čitali su odlomke na oba jezika. Njihova nastavnica Ankica Šuman obratila se potom djeci i roditeljima pozivom na što više čitanja i naglasila važnost čitanja za emocionalni i mentalni razvoj mladih. Pogledajte ovdje blog Hrvatske nastave Rotterdam s više slika tog subotnjeg poslijepodneva.

Službeni dio druženja završen je još jednim važnim korakom: Nada Šunjić poklonila je dio svoje zbirke dječjih knjiga na hrvatskom rotterdamskoj knjižnici i time osnovala policu za hrvatsku književnost. Prisutni su pozvani služiti se poklonjenim knjigama i ustupiti vlastite knjige za opću upotrebu i daljnje širenje hrvatske kulture i običaja.

Prijevod Marije Jurić Zagorke

U subotu 3. studenog održan je u sveučilišnom kazalištu simpozij pod naslovom Jesen 1918: komešanja u Europi u organizaciji Slavistike Amsterdamskog sveučilišta. 

Program se sastojao od pet zanimljivih predavanja o povijesti Austro-Ugarske i položaju slavenskih jezika u okviru monarhije, muzikalnog dijela i proglašenja pobjednika natjecanja prevoditelja sa hrvatskog, poljskog i češkog na nizozemski. 

Naše područje bilo je jako dobro zastupljeno sa dva predavanja: Radovana Lučića i Janneke Kalsbeek o povijesnom razvoju slavenskih jezika pod vladavinom Habsburgovaca, te Guide Snela o društveno-jezičnim strujanjima nakon prvog svjetskog rata. Lučić je autor novog velikog hrvatsko-nizozemskog rječnika i prevoditelj sa nizozemskog na hrvatski, Kalsbeek je jezikoslovka i stručnjak u čakavskim dijalektima, a Snel je prevoditelj na nizozemski, autor novijih prijevoda Krležine proze i drama.

Prevodilačko natjecanje sa hrvatskog vodilo se na temelju odlomaka iz autobiografske proze Marije Jurić Zagorke. Neposredni tekstovi iz više razdoblja njezinog života pokazali su se zahtjevnima u prijevodu na drugi jezik u drugom području i drugom vremenu. Tročlani žiri kojeg su činili Radovan Lučić, Janneke Kalsbeek i ja, dodijelio je dvije nagrade. Pobjednica Mirna Furdek, prevoditeljica sa hrvatskog nastanjena u Brusselu, već je osvajala nagrade svojim prijevodima. Drugu nagradu je dobio Dirk de Gans, student hrvatskog na amsterdamskom sveučilištu. Čestitke!

Novo izdanje KLIN-a

Početkom 2019. izlazi nam nova knjiga: dva romana Ivice Prtenjače. Na preporuku Ivičinih kolega-pisaca, često spominjanog Gorana Tribusona i Mire Gavrana, kao i po vlastitom uvjerenju, prevela sam Dobro je, lijepo je i Brdo. Oba romana su kratke intimne skice pune humora i oštrih zapažanja. 

Dobro je, lijepo je prvi je Prtenjačin roman objavljen 2006., nakon što se afirmirao kao pjesnik. U dvadesetak kratkih odlomaka upoznajemo se sa životom glavnog junaka Ivice koji u potrazi za poslom dolazi u Zagreb i nalazi ga konačno u knjižari u Bogovićevoj ulici. Usprkos očito teškom razdoblju punom neočekivane usamljenosti i većih količina neizbježne pive, Ivica nije čovjek kojeg bi se žalilo. Ljepota življenja krije se u sitnicama koje mu ne promiču, u pokojem grijehu pred kojim ne izmiče i u trajnom nastojanju shvatiti, osjetiti, učiniti dobro, postati boljim čovjekom. Ne uspijeva uvijek, ali vrijedno je pokušati. Jer 

(…) sve se već dogodilo. Dobro je, lijepo je. 

Osam godina kasnije izlazi mu drugi roman, Brdo. Knjižara u kojoj je radio je propala, glavni lik kojeg prepoznajemo i bez imena ostao je bez tog i nekoliko drugih namještenja, ali ne brine oko toga naročito:

Za vjernost svom Muzeju nisam, srećom, dobio ručni sat, nego zakonom propisanu otpremninu, imao sam pred sobom šest mjeseci da se snađem i potražim novi posao. Znao sam sa će na kraju posao naći mene, tako da nije bilo nervoze, nigdje mi se nije žurilo. 

Ljeto sam proveo pijući, čekajući, kako je jedan njemački pjesnik davno rekao: na opojnost minus horor, na meduzu, na ludi bombarder koji će nas sve probuditi.

Povlači se u tromjesečnu samoću na vrh brda na otoku, u karaulu iz koje će okolinu čuvati od požara. Jedino stalno društvo su mu stari magarac Viskonti, blavori, divlje svinje i strah. Postaje snažniji, čvršći, muževniji od prethodnika u prvom romanu, slojevitiji. Predivna proza, pročitajte je ako još niste. Dobitnik nagrade V.B.Z-a i TISAKmedije za najbolji roman 2014. Nizozemsko izdanje izlazi početkom 2019. godine.

Nizozemska “Lutka”

LUTKA (komedija) – tekst Miro Gavran – prijevod Sanja Kregar – režija i scenario Hanna Grosfeld-Buda – glumci Rimanta Tavo i Bart Mathijssen glazba Deborah Jacobs – svjetlo Marc Joosen – produkcija Buda staging performance


Ponovno otkriveni?

Hrvatska ponovno postaje poznato odredište za godišnji odmor. Za mlađe od mene ili one koji su kraćeg pamćenja (radi se o Nizozemcima), Hrvatska je istinsko otkriće, booming, novost, prekrasna, voljena i ovih dana naročito popularna zahvaljujući fenomenalnom nogometnom uspjehu.

Iako sam, vjerojatno kao i vi, jako ponosna na Vatrene i njihovo (naše!) srebro, ovakva ‘otkrića’ i brzopotezne javne ljubavne izjave uvijek me iznova iznenade. Continue reading

Premijera Mire Gavrana u Nizozemskoj

U petak 8. lipnja održana je nizozemska premijera komedije ‘Lutka’ poznatog i priznatog hrvatskog pisca i dramaturga Mire Gavrana. Među posjetiteljima u lijepo popunjenoj dvorani Belle Fleur u južno-nizozemskom mjestu Breda-Prinsenbeek, sa počasnim gostima veleposlanicom Republike Hrvatske gospođom Gustović-Ercegovac, poljskim vicekonzulom i gradskim vijećnikom za kulturu grada Brede, bilo je Nizozemaca, Poljaka, Hrvata i Indonežana. Foto Lutka.png

Djela popularnog hrvatskog pisca i dramaturga Mire Gavrana već smo predstavljali Nizozemcima: roman Kafkin prijatelj do sada je imao čak četiri izdanja, kratka pripovjetka ‘Spašavanje medvjeda’ dva, a ulomak iz romana ‘Zaboravljeni sin’ bio je uklopljen u KLIN-ovu antologiju novije hrvatske pripovjedne proze Nogomet, anđeli, rat 2013. godine. Continue reading

Dječje knjige, premijera Gavranove ‘Lutke’ i druge vijesti

Prije svega želim svima sretan Uskrs. Dobra je navika – inače ne masovno vjernih – Nizozemaca i Flamanaca pred Uskrs, da se po crkvama, koncertnim i ostalim dvoranama na veliko izvodi Muka po Mateju Johanna Sebastiana Bacha. Predivan, snažan i nadasve dirljiv oratorij, ovdje je u izvedbi pod vodstvom flamanskog dirigenta Philippea Herreweghea.
U nastavku, evo nekoliko aktualnosti o hrvatskoj književnosti u Nizozemskoj.
Continue reading