KLIN, mali ali prodorni projekt kulturnog zbližavanja Hrvatske i Nizozemske

28. ožujka 2013.

Uoči pristupanja Hrvatske Europskoj uniji izlazi u Nizozemskoj antologija novije hrvatske pripovjedne proze. Knjiga je dio projekta Biblioteka KLIN(nizozemski akronim za Hrvatsku književnost u Nizozemskoj), koji je pokrenula i vodi dr. Sanja Kregar, Hrvatica više od 30 godina nastanjena u Nizozemskoj. Antologija je četvrta knjiga u biblioteci KLIN.

Pripovijest o projektu KLIN relativno je kratka i zahuktana. Zamisao o predstavljanju današnjih hrvatskih književnika nizozemskoj čitalačkoj publici rođena je 2010. godine, a 2011. počela se ostvarivati. Tada sam već bila prevela nekoliko Tribusonovih romana, ali još nijedan nije bilo izdan. Upravo je nekako u to vrijeme moje čuđenje o odsutnosti novije hrvatske književnosti, koja ni po čemu ne zaostaje za ponudom po nizozemskim knjižarama, ustupilo mjesto čuđenju što većina izdavačkih kuća nije zainteresirana za ostvarenja naše literarne scene. Postavilo se otprije poznato pitanje: kako zbližiti dvije, meni drage zemlje s njihovim tzv. malim jezicima i književnostima. Tako je, iz određenog revolta prema ustaljenoj situaciji, nastao projekt KLIN. Bilo mi je jasno da će za prodor u nizozemske književne prostore trebati mnogo strpljenja, vremena, sredstava, kreativnosti i truda, te da je krajnji ishod sasvim neizvjestan. Ali, najavljeno pristupanje Hrvatske Europskoj uniji u 2013. otvorilo je nove perspektive, upozorilo na to da ih  treba iskoristiti i nametnulo neumoljivi tempo ubrzanog izdavanja knjiga,  objašnjava Sanja Kregar.

Projekt KLIN ima strukturu male profesionalne organizacije koja fleksibilno radi uz minimalne troškove. Glavni je investitor pokretačica i njezin suprug prof. dr. Wim Boonstra. Ulaganjem zajedničkih privatnih sredstava i vlastita vremena, izvodi se planirani program prevođenja i izdavanja djela iz hrvatske pripovjedne proze na nizozemski. Prema potrebi se u posao uključuju urednici, ilustratori, savjetnici i pomoćnici, a ostvarena je plodna suradnja s izdavačkom kućomPAMACOdjelom za slavistiku na Amsterdamskom sveučilištu, s nekoliko strukovnih udruženja prevoditelja, te s Hrvatskom turističkom zajednicom u Nizozemskoj.

Projekt prevođenja hrvatskih književnih djela na nizozemski jezik važan je način približavanja dvije zemlje, koji podržavamo i u kojemu sudjelujemo koliko je moguće. Na primjer, objavljivanjem vijesti o novim knjigama na našim web-stranicama i organiziranjem domjenka prilikom izlaska antologije,  izjavio je direktor Turističke zajednice Igor Cupahin.

Glavni je institucionalni pomagatelj projekta KLIN Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Sve dosad tiskane knjige u sklopu biblioteke KLIN dobile su potporu ministarstva, na čemu smo duboko zahvalni. Financijska je pomoć bez daljnjega nužna, a mnogo znači i priznavanje značenja projekta KLIN u kulturnim strujanjima između dviju zemalja. To je veoma važan poticaj našemu daljnjem radu, dodala je Sanja Kregar.

Kulturna suradnja Hrvatske i Nizozemske ima važnu ulogu u ukupnim odnosima dviju zemalja zato što pridonosi prepoznatljivosti hrvatske baštine i promociji hrvatskih interesa u Nizozemskoj, stoga pozdravljamo svaki projekt koji tome doprinosi. Raduje nas što je hrvatsko Ministarstvo kulture prepoznalo značaj predstavljanja hrvatske književnosti nizozemskoj publici kroz financijsku podršku izdanjima biblioteke KLIN, rekla je hrvatska veleposlanica u Nizozemskoj mr.sc. Vesela Mrđen Korać.

Antologija Nogomet, anđeli, rat (na nizozemskom: Voetbal, engelen, oorlog) obuhvaća kratke pripovjetke i fragmente romana deset hrvatskih književnika koji uglavnom nisu poznati u  Nizozemskoj. Tekstovi oslikavaju zajedničke teme i motive, što se vidi iz naslova, ali i raznolikost hrvatske pripovjedne proze u posljednjih dvadesetak godina.

cover_veo_voor_internet_72dpi

Angel Toth, nogometni prorok fantastična je pripovijest mnogostranog književnika Gorana Tribusona, koji ovdje srednjoeuropske utjecaje u hrvatskoj povijesti majstorski isprepleće s univerzalnom zabavom širih slojeva, nogometom, te ga dalje preobražava u sveobuhvatnu igru bez granica.

U kratkim pripovijetkama zbirke Nebeska košarka prerano preminule spisateljiceMartine Aničić, koje su duhovite i britke, napisane užurbanim, urbanim stilom, negdje na granici zbilje i fikcije nailazimo na anđela čuvara i kućnog prijatelja glavne junakinje, koji se ponaša neočekivano sportski i svjetovno.

Pripovijetka Anđeo u ofsajdu Zorana Ferića, jednoga od najčitanijih hrvatskih pisaca mlađe generacije, vrvi od elemenata fantastike i apsurdnoga, iznenađujućega, ismijavajućega i katkad gruboga. U opisu pogreba na otoku Rabu, Ferić oslikava osobitosti tamošnjeg života nekad i danas na njemu svojstven, zapanjujući način.

Omiljena kod hrvatske čitalačke publike, književnica Julijana Matanović dočarava u autobiografskom romanu Zašto sam vam lagala atmosferu vlastitog odrastanja u Slavoniji. Njezini tekstovi bogato su razgranati i mnogostruko međusobno isprepleteni, kao granje drveća po kojemu se penjala, zbunjujući poput gostionice u koju bi slučajno zašla – ili je to ipak bila čitaonica? –  te raskošno urešeni, ali i vrlo zahtjevni u prenošenju u druge kulturne kontekste.

Tematski univerzalan, Marušićev autobiografski roman Medicina iznutraduhovito prikazuje stanje u znanstveno-medicinskim krugovima u Hrvatskoj tijekom više desetljeća.

Ratko Cvetnić predstavljen je fragmentima iz oba objavljena djela: naturalističkim opisom događaja na fronti za rata u Kratkom izletu, te slikom životarenja glavnoga muškog lika pred nevoljko stupanje u zreli život osamdesetih godina u Zagrebu, u romanu Polusan.

Ne može se govoriti o novijoj hrvatskoj književnosti a da se ne spomene Domovinski rat, koliko god ta tema bila daleka većini stranih čitatelja. Iz hrvatskoga literarnog opusa odabrani su dojmljivi ulomci Miljenka Jergovića (izSarajevskog Marlbora), Matka Marušića (iz zbirke Plaču li anđeli?), Ludwiga Bauera (iz romana Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat), te kratka pripovjetka Spašavanje medvjeda Mire Gavrana. U svakome od tih priloga, različitim se izrazom i subjektivnim pristupom, oslikavaju strahote i apsurdnost rata te život i snalaženje u ratnim prilikama.

Zbirka bi bila nepotpuna bez djela u kojima se eksperimentira jezikom i književnim žanrom. U suiti za šest pripovjedača, što je podnaslov originalno sastavljenog romana Netko drugi Marinka Koščeca, u prevedenom poglavlju glavni lik putuje vlakom iz Amsterdama u Brussel i promatra nizozemsku svakodnevicu očima stranca. I, ne zaboravimo Zaboravljenog sina Mire Gavrana, roman napisan rečenicama koje se slijevaju poput vodopada i jednostavno ne prestaju, upravo onako kako govore mala djeca, bez točke i zareza. Izraz zavarava jer nije posrijedi o dječja knjiga, iako je Gavran i njih pisao.

Stručni savjetnik: Dr. Tomislav Brlek, Odsjek za komparativnu književnost, Sveučilište u Zagrebu

Antologija Voetbal, engelen, oorlog izlazi u svibnju ove godine u suradnji s izdavačkom kućom PAMAC, ISBN: 978-94-90385-76-7, €22,95. Prijavom nawww.pamac.nl/intekenen do 13. svibnja 2013. kupujete knjigu za samo 17,95 eura!

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

w

Connecting to %s